Upload folder using huggingface_hub

rag_wikipedia_bs_v0.1.jsonl

@@ -0,0 +1,50 @@
+{"id": "amj-rg-0001", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nU matematici, Pitagorina teorema je fundamentalna relacija u euklidskoj geometriji između triju stranica pravouglog trougla. On tvrdi da je površina kvadrata čija je stranica hipotenuza (stranica nasuprot pravom uglu) jednaka zbiru površina kvadrata na druge dvije stranice. Teorema se može napisati kao jednačina koja povezuje dužine stranica a, b i hipotenuze c, ponekad nazvana Pitagorina jednačina:\na2 + b2 = c2.\nTeorema je nazvan po grčkom filozofu Pitagori, rođenom oko 570. p. n. e. Teorema je dokazana mnogo puta različitim metodama - vjerovatno najviše od bilo koje matematičke teoreme. Dokazi su raznoliki, uključujući i geometrijske dokaze i algebarske dokaze, a neki datiraju hiljadama godina unazad. Kada se euklidski prostor predstavi kartezijanskim koordinatnim sistemom u analitičkoj geometriji, euklidska udaljenost zadovoljava pitagorinu relaciju: kvadrat udaljenosti između dvije t\n\nPitanje: Šta piše o temi „Pitagorina teorema“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "U matematici, Pitagorina teorema je fundamentalna relacija u euklidskoj geometriji između triju stranica pravouglog trougla. On tvrdi da je površina kvadrata čija je stranica hipotenuza (stranica nasuprot pravom uglu) jednaka zbiru površina kvadrata na druge dvije stranice. Teorema se može napisati kao jednačina koja povezuje dužine stranica a, b i hipotenuze c, ponekad nazvana Pitagorina jednačina:\na2 + b2 = c2.\nTeorema je nazvan po grčkom filozofu Pitagori, rođenom oko 570. p. n. e. Teorema je dokazana mnogo puta različitim metodama - vjerovatno najviše od bilo koje matematičke teoreme. Dokazi su raznoliki, uključujući i geometrijske dokaze i algebarske dokaze, a neki datiraju hiljadama godina unazad. Kada se euklidski prostor predstavi kartezijanskim koordinatnim sistemom u analitičkoj geometriji, euklidska udaljenost zadovoljava pitagorinu relaciju: kvadrat udaljenosti između dvije t"}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0001"}}
+{"id": "amj-rg-0002", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nIC 2176 (također poznat kao MCG 5-17-11 i PGC 20193) je spiralna galaksija koja je udaljena oko 340 miliona sg od Zemlje i nalazi se u sazviježđu Blizanci. Najveći prečnik je 0,90 (89 hiljada sg) a najmanji 0,4 uglovnih minuta (40 hiljada sg). Prvo otkriće je napravio Stephane Javelle 11. februara 1898. godine.\n\nPitanje: Šta piše o temi „IC 2176“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "IC 2176 (također poznat kao MCG 5-17-11 i PGC 20193) je spiralna galaksija koja je udaljena oko 340 miliona sg od Zemlje i nalazi se u sazviježđu Blizanci. Najveći prečnik je 0,90 (89 hiljada sg) a najmanji 0,4 uglovnih minuta (40 hiljada sg). Prvo otkriće je napravio Stephane Javelle 11. februara 1898. godine."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0002"}}
+{"id": "amj-rg-0003", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nIC 4843 (također poznat kao ESO 141-53, IRAS 19149-5924 i PGC 63064) je prečkasta spiralna galaksija koja je udaljena oko 183 miliona sg od Zemlje i nalazi se u sazviježđu Paun. Najveći prečnik je 1,30 (69 hiljada sg) a najmanji 0,2 uglovnih minuta (11 hiljada sg). Prvo otkriće je napravio DeLisle Stewart 16. septembra 1901. godine.\n\nPitanje: Šta piše o temi „IC 4843“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "IC 4843 (također poznat kao ESO 141-53, IRAS 19149-5924 i PGC 63064) je prečkasta spiralna galaksija koja je udaljena oko 183 miliona sg od Zemlje i nalazi se u sazviježđu Paun. Najveći prečnik je 1,30 (69 hiljada sg) a najmanji 0,2 uglovnih minuta (11 hiljada sg). Prvo otkriće je napravio DeLisle Stewart 16. septembra 1901. godine."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0003"}}
+{"id": "amj-rg-0004", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nNGC 816 (također poznat kao PGC 8152) je kompaktna galaksija koja je udaljena oko 508 miliona sg od Zemlje i nalazi se u sazviježđu Trokut. Najveći prečnik je 0,40 (59 hiljada sg) a najmanji 0,4 uglovnih minuta (59 hiljada sg). Prvo otkriće je napravio Jean Marie Edouard Stephan 15. septembra 1871. godine.\n\nPitanje: Šta piše o temi „NGC 816“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "NGC 816 (također poznat kao PGC 8152) je kompaktna galaksija koja je udaljena oko 508 miliona sg od Zemlje i nalazi se u sazviježđu Trokut. Najveći prečnik je 0,40 (59 hiljada sg) a najmanji 0,4 uglovnih minuta (59 hiljada sg). Prvo otkriće je napravio Jean Marie Edouard Stephan 15. septembra 1871. godine."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0004"}}
+{"id": "amj-rg-0005", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nBotaničko ime je formalno naučno ime u skladu s Međunarodnim kodeksom nomenklature algi, gljiva i biljaka (ICN) i, ako se odnosi na biljku kultigen, sa dodatnim epitetima kultivar ili grupa moraju biti u skladu s Međunarodni, kodeksom nomenklature uzgajanih biljaka (ICNCP). Oznaka nomenklature obuhvata „sve organizme koji se tradicijski tretiraju kao alge, gljive ili biljke, bilo fosilne ili nefosilne, uključujući plavozelene alge (cijanobakterije), Chytridiomycota, Oomycete, sluzave plijesni i fotosintske protiste sa taksonomski srodnim nefotosintetskim grupama (ali isključujući Microsporidia)”.\nSvrha formalnog imena je imati jedno ime koje se prihvata i koristi u cijelom svijetu za određenu biljku ili grupu biljaka. Naprimjer, botaničko ime Bellis perennis označava biljnu vrstu koja je nađena u većini zemalja Evrope i Srednjeg Istoka, gdje je nakupila razna imena u mnogo jezika. Kasnij\n\nPitanje: Šta piše o temi „Botaničko ime“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Botaničko ime je formalno naučno ime u skladu s Međunarodnim kodeksom nomenklature algi, gljiva i biljaka (ICN) i, ako se odnosi na biljku kultigen, sa dodatnim epitetima kultivar ili grupa moraju biti u skladu s Međunarodni, kodeksom nomenklature uzgajanih biljaka (ICNCP). Oznaka nomenklature obuhvata „sve organizme koji se tradicijski tretiraju kao alge, gljive ili biljke, bilo fosilne ili nefosilne, uključujući plavozelene alge (cijanobakterije), Chytridiomycota, Oomycete, sluzave plijesni i fotosintske protiste sa taksonomski srodnim nefotosintetskim grupama (ali isključujući Microsporidia)”.\nSvrha formalnog imena je imati jedno ime koje se prihvata i koristi u cijelom svijetu za određenu biljku ili grupu biljaka. Naprimjer, botaničko ime Bellis perennis označava biljnu vrstu koja je nađena u većini zemalja Evrope i Srednjeg Istoka, gdje je nakupila razna imena u mnogo jezika. Kasnij"}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0005"}}
+{"id": "amj-rg-0006", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nKapitol Sjedinjenih Američkih Država, koji se često naziva i Zgradom Kapitola, mjesto je okupljanja Kongresa Sjedinjenih Država i sjedište zakonodavnog ogranka američke savezne vlade. Smješten je na brdu Capitol na istočnom kraju National Mall-a u Washingtonu, DC. Iako više nije u zemljopisnom središtu saveznog okruga, Capitol čini ishodište sistema brojčanog označavanja ulica i četiri kvadranta okruga .\nIzvorna zgrada završena je 1800. godine. Iako je Kapitol privremeno postao neupotrebljiv kao posljedica paljenja Washingtona 1814. godine, zgrada je u potpunosti obnovljena u roku od pet godina. Zgrada je kasnije proširena, dodavanjem masivne kupole, i proširenim krilima s proširenim odajama za dvodomno zakonodavno tijelo, Zastupnički dom u južnom krilu i Senat u sjevernom krilu. Poput glavnih zgrada izvršne i sudske vlasti, Kapitol je izgrađen u neoklasičnom stilu i bijele je vanjske st\n\nPitanje: Šta piše o temi „Kapitol Sjedinjenih Američkih Država“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Kapitol Sjedinjenih Američkih Država, koji se često naziva i Zgradom Kapitola, mjesto je okupljanja Kongresa Sjedinjenih Država i sjedište zakonodavnog ogranka američke savezne vlade. Smješten je na brdu Capitol na istočnom kraju National Mall-a u Washingtonu, DC. Iako više nije u zemljopisnom središtu saveznog okruga, Capitol čini ishodište sistema brojčanog označavanja ulica i četiri kvadranta okruga .\nIzvorna zgrada završena je 1800. godine. Iako je Kapitol privremeno postao neupotrebljiv kao posljedica paljenja Washingtona 1814. godine, zgrada je u potpunosti obnovljena u roku od pet godina. Zgrada je kasnije proširena, dodavanjem masivne kupole, i proširenim krilima s proširenim odajama za dvodomno zakonodavno tijelo, Zastupnički dom u južnom krilu i Senat u sjevernom krilu. Poput glavnih zgrada izvršne i sudske vlasti, Kapitol je izgrađen u neoklasičnom stilu i bijele je vanjske st"}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0006"}}
+{"id": "amj-rg-0007", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nNGC 3928 (također poznat kao IRAS 11491+4857, MCG 8-22-19, PGC 37136 i UGC 6834) je eliptična galaksija koja je udaljena oko 45 miliona sg od Zemlje i nalazi se u sazviježđu Veliki medvjed. Najveći prečnik je 1,50 (20 hiljada sg) a najmanji 1,5 uglovnih minuta (20 hiljada sg). Prvo otkriće je napravio John Frederick William Herschel 9. marta 1788. godine.\n\nPitanje: Šta piše o temi „NGC 3928“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "NGC 3928 (također poznat kao IRAS 11491+4857, MCG 8-22-19, PGC 37136 i UGC 6834) je eliptična galaksija koja je udaljena oko 45 miliona sg od Zemlje i nalazi se u sazviježđu Veliki medvjed. Najveći prečnik je 1,50 (20 hiljada sg) a najmanji 1,5 uglovnih minuta (20 hiljada sg). Prvo otkriće je napravio John Frederick William Herschel 9. marta 1788. godine."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0007"}}
+{"id": "amj-rg-0008", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nNGC 5350 (također poznat kao IRAS 13512+4036, MCG 7-29-9, PGC 49347 i UGC 8810) je prečkasta spiralna galaksija koja je udaljena oko 107 miliona sg od Zemlje i nalazi se u sazviježđu Lovački psi. Najveći prečnik je 3,20 (99 hiljada sg) a najmanji 2,3 uglovnih minuta (71 hiljada sg). Prvo otkriće je napravio John Frederick William Herschel 14. januara 1788. godine.\n\nPitanje: Šta piše o temi „NGC 5350“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "NGC 5350 (također poznat kao IRAS 13512+4036, MCG 7-29-9, PGC 49347 i UGC 8810) je prečkasta spiralna galaksija koja je udaljena oko 107 miliona sg od Zemlje i nalazi se u sazviježđu Lovački psi. Najveći prečnik je 3,20 (99 hiljada sg) a najmanji 2,3 uglovnih minuta (71 hiljada sg). Prvo otkriće je napravio John Frederick William Herschel 14. januara 1788. godine."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0008"}}
+{"id": "amj-rg-0009", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nIC 4263 (također poznat kao MCG 8-25-7, PGC 47270 i UGC 8470) je prečkasta spiralna galaksija koja je udaljena oko 125 miliona sg od Zemlje i nalazi se u sazviježđu Lovački psi. Najveći prečnik je 1,90 (69 hiljada sg) a najmanji 0,4 uglovnih minuta (15 hiljada sg). Prvo otkriće je napravio James Edward Keeler 10. maja 1899. godine.\n\nPitanje: Šta piše o temi „IC 4263“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "IC 4263 (također poznat kao MCG 8-25-7, PGC 47270 i UGC 8470) je prečkasta spiralna galaksija koja je udaljena oko 125 miliona sg od Zemlje i nalazi se u sazviježđu Lovački psi. Najveći prečnik je 1,90 (69 hiljada sg) a najmanji 0,4 uglovnih minuta (15 hiljada sg). Prvo otkriće je napravio James Edward Keeler 10. maja 1899. godine."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0009"}}
+{"id": "amj-rg-0010", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nIC 5156 (također poznat kao ESO 404-25, IRAS 22003-3404, MCG -6-48-19 i PGC 67932) je prečkasta spiralna galaksija koja je udaljena oko 127 miliona sg od Zemlje i nalazi se u sazviježđu Južna riba. Najveći prečnik je 2,20 (81 hiljada sg) a najmanji 0,8 uglovnih minuta (29 hiljada sg). Prvo otkriće je napravio Lewis Swift 16. oktobra 1897. godine.\n\nPitanje: Šta piše o temi „IC 5156“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "IC 5156 (također poznat kao ESO 404-25, IRAS 22003-3404, MCG -6-48-19 i PGC 67932) je prečkasta spiralna galaksija koja je udaljena oko 127 miliona sg od Zemlje i nalazi se u sazviježđu Južna riba. Najveći prečnik je 2,20 (81 hiljada sg) a najmanji 0,8 uglovnih minuta (29 hiljada sg). Prvo otkriće je napravio Lewis Swift 16. oktobra 1897. godine."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0010"}}
+{"id": "amj-rg-0011", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nNGC 975 (također poznat kao MCG 1-7-9, PGC 9735 i UGC 2030) je spiralna galaksija koja je udaljena oko 279 miliona sg od Zemlje i nalazi se u sazviježđu Kit. Najveći prečnik je 1,10 (89 hiljada sg) a najmanji 0,8 uglovnih minuta (65 hiljada sg). Prvo otkriće je napravio Lewis Swift 9. novembra 1884. godine.\n\nPitanje: Šta piše o temi „NGC 975“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "NGC 975 (također poznat kao MCG 1-7-9, PGC 9735 i UGC 2030) je spiralna galaksija koja je udaljena oko 279 miliona sg od Zemlje i nalazi se u sazviježđu Kit. Najveći prečnik je 1,10 (89 hiljada sg) a najmanji 0,8 uglovnih minuta (65 hiljada sg). Prvo otkriće je napravio Lewis Swift 9. novembra 1884. godine."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0011"}}
+{"id": "amj-rg-0012", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nAntisensna RNK MEF2C 1 jest protein koji je kod ljudi kodiran genom   MEF2C-AS1 sa hromosoma 5.\nCilj jednog rada iz 2013. bio  je stražiti obrasce ekspresije dugolančanih nekodirjućih RNK (lncRNK) u karcinomu želuca.\nU tu svrhu  preuzeli su dva javno dostupne s ljudske ekvence egzona za rak želuca i podatke za odgovarajuće normalno tkivo iz Omnibusa ekspresije gena (GEO). Ponovno su označili sonde ljudskih egzonskih sekvenci i zadržali sonde jedinstveno preslikane na lncRNK na nivou gena. Profili ekspresije LncRNK generirani su upotrebom robusnog višerednog metoda  prosjka u affymetrix elektronsknim alatima. Normalizirani podaci su zatim analizirani linearnim modelima paketa Bioconductor za podatke o mikročipu i geni s prilagođenim p-vrijednostima >0,01 smatrani su različito eksprimiranim. Za provjeru valjanosti rezultata korišten je neovisan skup podataka.\nRačunarskim kanalima uspostavl\n\nPitanje: Šta piše o temi „MEF2C-AS1“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Antisensna RNK MEF2C 1 jest protein koji je kod ljudi kodiran genom   MEF2C-AS1 sa hromosoma 5.\nCilj jednog rada iz 2013. bio  je stražiti obrasce ekspresije dugolančanih nekodirjućih RNK (lncRNK) u karcinomu želuca.\nU tu svrhu  preuzeli su dva javno dostupne s ljudske ekvence egzona za rak želuca i podatke za odgovarajuće normalno tkivo iz Omnibusa ekspresije gena (GEO). Ponovno su označili sonde ljudskih egzonskih sekvenci i zadržali sonde jedinstveno preslikane na lncRNK na nivou gena. Profili ekspresije LncRNK generirani su upotrebom robusnog višerednog metoda  prosjka u affymetrix elektronsknim alatima. Normalizirani podaci su zatim analizirani linearnim modelima paketa Bioconductor za podatke o mikročipu i geni s prilagođenim p-vrijednostima >0,01 smatrani su različito eksprimiranim. Za provjeru valjanosti rezultata korišten je neovisan skup podataka.\nRačunarskim kanalima uspostavl"}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0012"}}
+{"id": "amj-rg-0013", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nStjepan Kljuić (Sarajevo, 19. decembar 1939) bosanskohercegovački je novinar, političar i ratni član predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Rođen je 19 decembra 1939. u Sarajevu, gdje je studirao na Filozofskom fakultetu. Od 1965. do 1971. radio je kao novinar u Oslobođenju, a kasnije je iz Sarajeva bio dopisnik zagrebačkog Vjesnika. U periodu od 1990. do 1992. godine predsjednik HDZ-a BiH, a nakon odlaska iz te stranke osnivač i predsjednik Republikanske stranke BiH - Republikanci BiH. Kasnije prelazi u Socijaldemokratsku uniju. 2003. godine je bio savjetnik Dragana Čovića. Živi i radi u Sarajevu.\n\nPitanje: Šta piše o temi „Stjepan Kljuić“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Stjepan Kljuić (Sarajevo, 19. decembar 1939) bosanskohercegovački je novinar, političar i ratni član predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Rođen je 19 decembra 1939. u Sarajevu, gdje je studirao na Filozofskom fakultetu. Od 1965. do 1971. radio je kao novinar u Oslobođenju, a kasnije je iz Sarajeva bio dopisnik zagrebačkog Vjesnika. U periodu od 1990. do 1992. godine predsjednik HDZ-a BiH, a nakon odlaska iz te stranke osnivač i predsjednik Republikanske stranke BiH - Republikanci BiH. Kasnije prelazi u Socijaldemokratsku uniju. 2003. godine je bio savjetnik Dragana Čovića. Živi i radi u Sarajevu."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0013"}}
+{"id": "amj-rg-0014", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nGrb Rusije napravljen je po uzoru na grb starog Ruskog Carstva, a ponovo je uveden nakon pada Sovjetskog Saveza uprkos zamjerkama. Crvena boja simbolizira Veliku Rusiju, staro ime zemlje, koje su koristili Rusi da bi je razlikovali od Male Rusije (Ukrajina) i Bijele Rusije (Bjelorusija). Dvoglavi orao s krunom predstavlja staro Rusko Carstvo. Na grudima orla mali je štit svetog Đorđa koji ubija aždahu, što je i grb Moskve. Prvobitno je sveti Đorđe bio okrenut nalijevo, a koplje mu je (kao i sada) bilo u desnoj ruci. Okrenut je na lijevu stranu da bi dobio prirodniji izgled.\n\nPitanje: Šta piše o temi „Grb Rusije“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Grb Rusije napravljen je po uzoru na grb starog Ruskog Carstva, a ponovo je uveden nakon pada Sovjetskog Saveza uprkos zamjerkama. Crvena boja simbolizira Veliku Rusiju, staro ime zemlje, koje su koristili Rusi da bi je razlikovali od Male Rusije (Ukrajina) i Bijele Rusije (Bjelorusija). Dvoglavi orao s krunom predstavlja staro Rusko Carstvo. Na grudima orla mali je štit svetog Đorđa koji ubija aždahu, što je i grb Moskve. Prvobitno je sveti Đorđe bio okrenut nalijevo, a koplje mu je (kao i sada) bilo u desnoj ruci. Okrenut je na lijevu stranu da bi dobio prirodniji izgled."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0014"}}
+{"id": "amj-rg-0015", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nNGC 3694 (također poznat kao IRAS 11262+3541, MCG 6-25-76, PGC 35352 i UGC 6480) je eliptična galaksija koja je udaljena oko 105 miliona sg od Zemlje i nalazi se u sazviježđu Veliki medvjed. Najveći prečnik je 1,00 (30 hiljada sg) a najmanji 0,8 uglovnih minuta (24 hiljade sg). Prvo otkriće je napravio John Frederick William Herschel 11. marta 1831. godine.\n\nPitanje: Šta piše o temi „NGC 3694“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "NGC 3694 (također poznat kao IRAS 11262+3541, MCG 6-25-76, PGC 35352 i UGC 6480) je eliptična galaksija koja je udaljena oko 105 miliona sg od Zemlje i nalazi se u sazviježđu Veliki medvjed. Najveći prečnik je 1,00 (30 hiljada sg) a najmanji 0,8 uglovnih minuta (24 hiljade sg). Prvo otkriće je napravio John Frederick William Herschel 11. marta 1831. godine."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0015"}}
+{"id": "amj-rg-0016", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nIC 1739 (također poznat kao ESO 354-1, IRAS 01483-3418, MCG -6-5-7 i PGC 6777) je spiralna galaksija koja je udaljena oko 392 miliona sg od Zemlje i nalazi se u sazviježđu Hemijska peć. Najveći prečnik je 0,80 (91 hiljada sg) a najmanji 0,5 uglovnih minuta (57 hiljada sg). Prvo otkriće je napravio DeLisle Stewart  1899. godine.\n\nPitanje: Šta piše o temi „IC 1739“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "IC 1739 (također poznat kao ESO 354-1, IRAS 01483-3418, MCG -6-5-7 i PGC 6777) je spiralna galaksija koja je udaljena oko 392 miliona sg od Zemlje i nalazi se u sazviježđu Hemijska peć. Najveći prečnik je 0,80 (91 hiljada sg) a najmanji 0,5 uglovnih minuta (57 hiljada sg). Prvo otkriće je napravio DeLisle Stewart  1899. godine."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0016"}}
+{"id": "amj-rg-0017", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nMinistarstvo rada i boračko-invaliske zaštite Republike Srpske (skraćeno MPB RS) je jedno od 16 ministarstava u sastavu Vlade Republike Srpske, nadležno za politiku rada i zaštitu boraca i invalida u tom entitetu. Sjedište ministarstva se nalazi u Administrativnom centru Vlade RS-a na Trgu Republike Srpske u Banjoj Luci, dok se na njegovom čelu trenutno nalazi Milenko Savanović (SP).\n\nPitanje: Šta piše o temi „Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Ministarstvo rada i boračko-invaliske zaštite Republike Srpske (skraćeno MPB RS) je jedno od 16 ministarstava u sastavu Vlade Republike Srpske, nadležno za politiku rada i zaštitu boraca i invalida u tom entitetu. Sjedište ministarstva se nalazi u Administrativnom centru Vlade RS-a na Trgu Republike Srpske u Banjoj Luci, dok se na njegovom čelu trenutno nalazi Milenko Savanović (SP)."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0017"}}
+{"id": "amj-rg-0018", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nCentrojedarne miopatije (CNM) ili centronukleusne miopatije ili miotubulske miopatije su skupina prirođenih miopatija gdje su jedra ćelija nenormalno smještene u središtu mišićnih ćelija umjesto na njihovom normalnom položaju na periferiji.\nSimptomi CNM uključuju tešku hipotoniju, hipoksiju koja zahtijeva pomoć pri disanju i skafocefaliju. Među centrojedarnim miopatijama, oblik X-vezane miotubulske miopatije obično se javlja pri rođenju, pa se stoga smatra prirođenom miopatijom. Međutim, neke centronukleusne miopatije mogu se javiti kasnije u životu.\n\nPitanje: Šta piše o temi „Miotubulska miopatija“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Centrojedarne miopatije (CNM) ili centronukleusne miopatije ili miotubulske miopatije su skupina prirođenih miopatija gdje su jedra ćelija nenormalno smještene u središtu mišićnih ćelija umjesto na njihovom normalnom položaju na periferiji.\nSimptomi CNM uključuju tešku hipotoniju, hipoksiju koja zahtijeva pomoć pri disanju i skafocefaliju. Među centrojedarnim miopatijama, oblik X-vezane miotubulske miopatije obično se javlja pri rođenju, pa se stoga smatra prirođenom miopatijom. Međutim, neke centronukleusne miopatije mogu se javiti kasnije u životu."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0018"}}
+{"id": "amj-rg-0019", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\n\"Streets of Philadelphia\" je pjesma koju je napisao i izveo američki rok muzičar Bruce Springsteen za film Philadelphia (1993) u kojem glumi Tom Hanks, rani mainstream film koji se bavi HIV/AIDS-om. Objavljena kao singl 1994. godine, pjesma je bila hit u mnogim zemljama, posebno u Austriji, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj, Islandu, Irskoj, Italiji i Norveškoj, gdje je bila na prvom mjestu top lista singlova. U Sjedinjenim Državama, singl je zauzeo deveto mjesto na Billboard Hot 100.\nPjesma je dobila priznanje i osvojila Oskara za najbolju originalnu pjesmu  i četiri nagrade Grammy: pjesma godine, najbolja rock pjesma, najbolja rock vokalna izvedba, solo i najbolja pjesma napisana posebno za film ili televiziju. Godine 2004. završila je na 68. mjestu u AFI-jevom istraživanju 100 Years...100 Songs najboljih melodija u američkoj kinematografiji.\nPjesma je uvrštena među 500 pjesama koje su obl\n\nPitanje: Šta piše o temi „Streets of Philadelphia“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "\"Streets of Philadelphia\" je pjesma koju je napisao i izveo američki rok muzičar Bruce Springsteen za film Philadelphia (1993) u kojem glumi Tom Hanks, rani mainstream film koji se bavi HIV/AIDS-om. Objavljena kao singl 1994. godine, pjesma je bila hit u mnogim zemljama, posebno u Austriji, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj, Islandu, Irskoj, Italiji i Norveškoj, gdje je bila na prvom mjestu top lista singlova. U Sjedinjenim Državama, singl je zauzeo deveto mjesto na Billboard Hot 100.\nPjesma je dobila priznanje i osvojila Oskara za najbolju originalnu pjesmu  i četiri nagrade Grammy: pjesma godine, najbolja rock pjesma, najbolja rock vokalna izvedba, solo i najbolja pjesma napisana posebno za film ili televiziju. Godine 2004. završila je na 68. mjestu u AFI-jevom istraživanju 100 Years...100 Songs najboljih melodija u američkoj kinematografiji.\nPjesma je uvrštena među 500 pjesama koje su obl"}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0019"}}
+{"id": "amj-rg-0020", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nProlog je naseljeno mjesto u gradu Livnu, Bosna i Hercegovina. Naselje Prolog se nalazi u jugozapadnom dijelu gornjeg Livanjskog polja, smješteno ispod planinskog prijevoja Vaganj. Arheološki ostatci prethistorijske gradine (suhozid i keramika) na lokalitetu Prolog -Jabuka svjedoče o postojanju kontinuiranog života u razdoblju kasnog bronzanog i željeznog doba.\nTakođer, ostatci srednjovjekovne tvrđave svjedoče o postojanju odbrambenog sistema oslonjenog na Hrvatsko kraljevstvo. Tokom osmanlijskog doba čitavo Livanjsko polje, pa tako i Prolog, došlo je pod osmansku vlast između 1470. i 1480. godine. Iz razdoblja osmanske vladavine ostalo je malo tragova o postojanju naselja, no podaci o turskoj posadi u negdašnjoj srednjovjekovnoj utvrdi svjedoče o njegovom opstanku i u ovim vremenima. Početkom 18. vijeka, nakon mira u Požarevcu (1718.), osmanska utvrda u Prologu gubi na vojnoj važnosti, \n\nPitanje: Šta piše o temi „Prolog (Livno)“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Prolog je naseljeno mjesto u gradu Livnu, Bosna i Hercegovina. Naselje Prolog se nalazi u jugozapadnom dijelu gornjeg Livanjskog polja, smješteno ispod planinskog prijevoja Vaganj. Arheološki ostatci prethistorijske gradine (suhozid i keramika) na lokalitetu Prolog -Jabuka svjedoče o postojanju kontinuiranog života u razdoblju kasnog bronzanog i željeznog doba.\nTakođer, ostatci srednjovjekovne tvrđave svjedoče o postojanju odbrambenog sistema oslonjenog na Hrvatsko kraljevstvo. Tokom osmanlijskog doba čitavo Livanjsko polje, pa tako i Prolog, došlo je pod osmansku vlast između 1470. i 1480. godine. Iz razdoblja osmanske vladavine ostalo je malo tragova o postojanju naselja, no podaci o turskoj posadi u negdašnjoj srednjovjekovnoj utvrdi svjedoče o njegovom opstanku i u ovim vremenima. Početkom 18. vijeka, nakon mira u Požarevcu (1718.), osmanska utvrda u Prologu gubi na vojnoj važnosti, "}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0020"}}
+{"id": "amj-rg-0021", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nTropske i suptropske vlažne širokolisne šume, također zvane tropske vlažne šume, su tropski i suptropski šumski biom. Tropske i suptropske šumske regije sa manjom količinom padavina su dom za tropske i suptropske suhe širokolisne šume i tropske i suptropske četinarske šume. Kišne šume umjerenih predjela također postoje u nekim vlažnim obalnim regijama sa umjerenom klimom.\nU ovaj biom spada nekoliko tipova šuma:\n\nNizijske ekvatorijalne zimzelene kišne šume, obično zvane samo tropske kišne šume, su šume koje dobijaju veliku količinu oborina (više od 2000 mm godišnje) tokom godine. Ove šume se nalaze u pojasu oko ekvatora, a najvećan područja pod ovim šumama su amazonska prašuma u Južnoj Americi, zavala Konga u centralnoj Africi i Indonezija i Nova Gvineja.\nVlažne listopadne i polu-zimzelene šume dobijaju prilično mnogo kiše, ljeto je toplo i vlažno, a zima je hladnija i suha. Neko drveće u\n\nPitanje: Šta piše o temi „Tropske i suptropske vlažne širokolisne šume“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Tropske i suptropske vlažne širokolisne šume, također zvane tropske vlažne šume, su tropski i suptropski šumski biom. Tropske i suptropske šumske regije sa manjom količinom padavina su dom za tropske i suptropske suhe širokolisne šume i tropske i suptropske četinarske šume. Kišne šume umjerenih predjela također postoje u nekim vlažnim obalnim regijama sa umjerenom klimom.\nU ovaj biom spada nekoliko tipova šuma:\n\nNizijske ekvatorijalne zimzelene kišne šume, obično zvane samo tropske kišne šume, su šume koje dobijaju veliku količinu oborina (više od 2000 mm godišnje) tokom godine. Ove šume se nalaze u pojasu oko ekvatora, a najvećan područja pod ovim šumama su amazonska prašuma u Južnoj Americi, zavala Konga u centralnoj Africi i Indonezija i Nova Gvineja.\nVlažne listopadne i polu-zimzelene šume dobijaju prilično mnogo kiše, ljeto je toplo i vlažno, a zima je hladnija i suha. Neko drveće u"}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0021"}}
+{"id": "amj-rg-0022", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nHepatociti su   specijalizirane ćelije  tkiva jetre, koji čine oko 70-80% ukupne jetrene mase.\nGlavne funkcije hepatocita su:\n\nSintezi proteina;\nSkladištenju proteina;\nTransformacija ugljikohidrata;\nSinteza holesterola, žučnih kiselina i fosfolipida;\nDetoksifikacija, modificiranje i ekskrecija  egsogenih i endogenih štetnih supstanci;\nHepatociti takođe iniciraju formiranje i sekreciju žuči.\n\nPitanje: Šta piše o temi „Hepatocit“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Hepatociti su   specijalizirane ćelije  tkiva jetre, koji čine oko 70-80% ukupne jetrene mase.\nGlavne funkcije hepatocita su:\n\nSintezi proteina;\nSkladištenju proteina;\nTransformacija ugljikohidrata;\nSinteza holesterola, žučnih kiselina i fosfolipida;\nDetoksifikacija, modificiranje i ekskrecija  egsogenih i endogenih štetnih supstanci;\nHepatociti takođe iniciraju formiranje i sekreciju žuči."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0022"}}
+{"id": "amj-rg-0023", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nFranck je hrvatska kompanija koja proizvodi kahvu, čaj i grickalice.\nSa sjedištem u gradu Zagrebu, osnovana je 1892. godine kao dio njemačke multinacionalne kompanije \"Heinrich Franck Söhne\" koja je započela s radom 21. juna 1883. godine. Prije Drugog svjetskog rata Franck je proizvodio zamjene za kahvu, ali u posljednjih 50 godina obogatio je proizvodnju uvodeći razne inovacije. Čineći to, proširio je svoj asortiman na kahvu, čaj, grickalice, začine, šećer u prahu i začine. Nakon privatizacije 1992. godine, Franck je preuzeo zadatak modernizacije svoje kompanije. Na tržište je uveo brojne inovacije, poput mljevene kahve Franck Crema, koja se može pripremiti kao instant kahva, kao i obična kahva, čajna infuzija Coolup! koji se može pripremiti s hladnom vodom ili raznim okusima Franck Café Cappuccino. Franck detto in Italiano, è un surrogato. Franck se 2015. udružio s Intersnackom i osnov\n\nPitanje: Šta piše o temi „Franck (kompanija)“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Franck je hrvatska kompanija koja proizvodi kahvu, čaj i grickalice.\nSa sjedištem u gradu Zagrebu, osnovana je 1892. godine kao dio njemačke multinacionalne kompanije \"Heinrich Franck Söhne\" koja je započela s radom 21. juna 1883. godine. Prije Drugog svjetskog rata Franck je proizvodio zamjene za kahvu, ali u posljednjih 50 godina obogatio je proizvodnju uvodeći razne inovacije. Čineći to, proširio je svoj asortiman na kahvu, čaj, grickalice, začine, šećer u prahu i začine. Nakon privatizacije 1992. godine, Franck je preuzeo zadatak modernizacije svoje kompanije. Na tržište je uveo brojne inovacije, poput mljevene kahve Franck Crema, koja se može pripremiti kao instant kahva, kao i obična kahva, čajna infuzija Coolup! koji se može pripremiti s hladnom vodom ili raznim okusima Franck Café Cappuccino. Franck detto in Italiano, è un surrogato. Franck se 2015. udružio s Intersnackom i osnov"}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0023"}}
+{"id": "amj-rg-0024", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nBariša Čolak (Široki Brijeg, 1. januar 1956), nekadašnji ministar pravde i sigurnosti Bosne i Hercegovine. Završio je Pravni fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Sa suprugom Anelom Čolak ima troje djece - kćerke Mariju i Anu te sina Marka.\nČolak je bio član Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) u više mandata, a njen predsjednik od 2002. do 2005. godine.\nPrvi posao nakon diplomiranja dobio je u Fabrici građevinske bravarije \"Metalac Lištica\" iz Lištice (široki Brijeg). Čolak je bio i direktor ovog preduzeća do 1998. godine. Posao u privredi mijenja za sudačku dužnost u Osnovnom sudu Lištica, a nakon pet godina prelazi u izvršnu vlast - prvo kao pomoćnik, potom kao zamjenik ministra, da bi na koncu postao i ministar pravde u tadašnjoj Vladi Hrvatske Republike Herceg-Bosna.\nNakon rata je imenovan za predsjednika Vlade Zapadnohercegovačkog kantona.\nU nastavku \n\nPitanje: Šta piše o temi „Bariša Čolak“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Bariša Čolak (Široki Brijeg, 1. januar 1956), nekadašnji ministar pravde i sigurnosti Bosne i Hercegovine. Završio je Pravni fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Sa suprugom Anelom Čolak ima troje djece - kćerke Mariju i Anu te sina Marka.\nČolak je bio član Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) u više mandata, a njen predsjednik od 2002. do 2005. godine.\nPrvi posao nakon diplomiranja dobio je u Fabrici građevinske bravarije \"Metalac Lištica\" iz Lištice (široki Brijeg). Čolak je bio i direktor ovog preduzeća do 1998. godine. Posao u privredi mijenja za sudačku dužnost u Osnovnom sudu Lištica, a nakon pet godina prelazi u izvršnu vlast - prvo kao pomoćnik, potom kao zamjenik ministra, da bi na koncu postao i ministar pravde u tadašnjoj Vladi Hrvatske Republike Herceg-Bosna.\nNakon rata je imenovan za predsjednika Vlade Zapadnohercegovačkog kantona.\nU nastavku "}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0024"}}
+{"id": "amj-rg-0025", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nKamena stolica iz Kosora  nalazi se u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Prenesena je 1953. god. iz naselja Kosora kod Mostara Spomenik potiče sa kraja XIV stoljeća.\nKamene stolice su suštinski simbol vlasti i ugleda feudalnog društvenog sloja. One su smještene na otvorenom prostoru, a najčešće u utvrđenim gradovima srednjovjekovne bosanske države gdje ih se može naći i više u okviru jednog lokaliteta.\n\nPitanje: Šta piše o temi „Kamena stolica iz Kosora“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Kamena stolica iz Kosora  nalazi se u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Prenesena je 1953. god. iz naselja Kosora kod Mostara Spomenik potiče sa kraja XIV stoljeća.\nKamene stolice su suštinski simbol vlasti i ugleda feudalnog društvenog sloja. One su smještene na otvorenom prostoru, a najčešće u utvrđenim gradovima srednjovjekovne bosanske države gdje ih se može naći i više u okviru jednog lokaliteta."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0025"}}
+{"id": "amj-rg-0026", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nPjesma Modra rijeka je djelo bosanskohercegovačkog pjesnika - Maka Dizdara.\nOvo djelo je okrunilo Dizdarev pjesnički put i njena hermetičnost i mnogoznačnost, njena melodija i njena struktura, u kojoj se ritam narodne pjesme i začuđujuća zvukovna orkestracija prepliću sa neslućenim naznakama nečega što se nagovještava, što postoji, a što se ne zna, privukli su mnoge koji su dali svoj sud o ovoj Dizdarevoj pjesmi.\nPoetsku zbirku Modra rijeka s istoimenom pjesmom, evropska kritika apostrofirala je kao evropsku pjesmu. Na stihove Modre rijeke Indexi su davne 1978. godine napisali muziku, a prije njih je to uradio i Arsen Dedić.\nOva pjesma se najprije pojavila na Struškim večerima poezije 1969. godine, a zatim je objavljena te iste godine u nekoliko listova i časopisa. Nakon toga je uvrštena u drugo izdanje Kamenog spavača 1970. godine da bi potom bila izostavljena iz trećeg izdanja i uvršte\n\nPitanje: Šta piše o temi „Modra rijeka (poema)“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Pjesma Modra rijeka je djelo bosanskohercegovačkog pjesnika - Maka Dizdara.\nOvo djelo je okrunilo Dizdarev pjesnički put i njena hermetičnost i mnogoznačnost, njena melodija i njena struktura, u kojoj se ritam narodne pjesme i začuđujuća zvukovna orkestracija prepliću sa neslućenim naznakama nečega što se nagovještava, što postoji, a što se ne zna, privukli su mnoge koji su dali svoj sud o ovoj Dizdarevoj pjesmi.\nPoetsku zbirku Modra rijeka s istoimenom pjesmom, evropska kritika apostrofirala je kao evropsku pjesmu. Na stihove Modre rijeke Indexi su davne 1978. godine napisali muziku, a prije njih je to uradio i Arsen Dedić.\nOva pjesma se najprije pojavila na Struškim večerima poezije 1969. godine, a zatim je objavljena te iste godine u nekoliko listova i časopisa. Nakon toga je uvrštena u drugo izdanje Kamenog spavača 1970. godine da bi potom bila izostavljena iz trećeg izdanja i uvršte"}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0026"}}
+{"id": "amj-rg-0027", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nFIAPF (Fédération Internationale des Associations de Producteurs de Films; engleski: International Federation of Film Producers Associations) Međunarodna federacija udruženja filmskih producenata, bazirana u Briselu, osnovana 1933., je organizacija sastavljena od 31 udruženja-članice iz 25 zemalja, vodećih u audiovizuelnoj proizvodnji.\nFIAPF je također zadužen za supeviziju filmskih festivala, uključujući i neke najpoznatije, u svijetu.\nFIAPF pomaže proizvođačima da formulišu politike i koordiniraju političke akcije u slijedećim ključnim oblastima:\n\nzakonske odredbe vezane za zaštitu autorskih prava i intelektualne svojine\nojačanje IPR legislacije i antipiratske akcije\nrazvoj digitalnih tehnologija i njihov uticaj na lanac vrijednosti audiovizuelnog sektora\nproces standardizacije tehnologije\nregulacija medija\nmehanizmi finansiranja privatnog i javnog sektora u filmskoj proizvodnji\npitanj\n\nPitanje: Šta piše o temi „FIAPF“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "FIAPF (Fédération Internationale des Associations de Producteurs de Films; engleski: International Federation of Film Producers Associations) Međunarodna federacija udruženja filmskih producenata, bazirana u Briselu, osnovana 1933., je organizacija sastavljena od 31 udruženja-članice iz 25 zemalja, vodećih u audiovizuelnoj proizvodnji.\nFIAPF je također zadužen za supeviziju filmskih festivala, uključujući i neke najpoznatije, u svijetu.\nFIAPF pomaže proizvođačima da formulišu politike i koordiniraju političke akcije u slijedećim ključnim oblastima:\n\nzakonske odredbe vezane za zaštitu autorskih prava i intelektualne svojine\nojačanje IPR legislacije i antipiratske akcije\nrazvoj digitalnih tehnologija i njihov uticaj na lanac vrijednosti audiovizuelnog sektora\nproces standardizacije tehnologije\nregulacija medija\nmehanizmi finansiranja privatnog i javnog sektora u filmskoj proizvodnji\npitanj"}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0027"}}
+{"id": "amj-rg-0028", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nNGC 7 (također poznat kao ESO 409-22, MCG -5-1-37 i PGC 627) je prečkasta spiralna galaksija koja je udaljena oko 69 miliona sg od Zemlje i nalazi se u sazviježđu Kipar. Najveći prečnik je 2,20 (44 hiljade sg) a najmanji 0,5 uglovnih minuta (10 hiljada sg). Prvo otkriće je napravio John Frederick William Herschel 27. septembra 1834. godine.\n\nPitanje: Šta piše o temi „NGC 7“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "NGC 7 (također poznat kao ESO 409-22, MCG -5-1-37 i PGC 627) je prečkasta spiralna galaksija koja je udaljena oko 69 miliona sg od Zemlje i nalazi se u sazviježđu Kipar. Najveći prečnik je 2,20 (44 hiljade sg) a najmanji 0,5 uglovnih minuta (10 hiljada sg). Prvo otkriće je napravio John Frederick William Herschel 27. septembra 1834. godine."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0028"}}
+{"id": "amj-rg-0029", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nPopis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine proveden je od 1. do 28. aprila 2011, prema stanju na dan 31. marta. Popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (Narodne novine, broj 92/10).\nOpćina Dobrinj je po Popisu stanovništva 2011. godine na površini od 55 km2 imala 2.078 stanovnika, što predstavlja 0,70% od ukupnog broja stanovnika Primorsko-goranska županije, odnosno  0,05% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Dobrinju je 38 stanovnika/km2.\n\nPitanje: Šta piše o temi „Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Dobrinj)“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine proveden je od 1. do 28. aprila 2011, prema stanju na dan 31. marta. Popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (Narodne novine, broj 92/10).\nOpćina Dobrinj je po Popisu stanovništva 2011. godine na površini od 55 km2 imala 2.078 stanovnika, što predstavlja 0,70% od ukupnog broja stanovnika Primorsko-goranska županije, odnosno  0,05% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Dobrinju je 38 stanovnika/km2."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0029"}}
+{"id": "amj-rg-0030", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nHavnar Bóltfelag, poznat i pod skraćeni nazivom HB Tórshavn je nogometni klub iz Torshavna, Farska ostrva. Takmiči se u Premijer ligi Farskih ostrva.\nKlub je osnovan 4. oktobra 1904. godine. Najuspešniji je klub na Farskim ostrvima. Dvadeset tri puta je osvajao nacionalno prvenstvo i dvadeset sedam puta kup. Najveći rival kluba je B36 Tórshavn. Tradicionalne boje su crvena i crna. Domaće utakmice igra na stadionu Gundadalur.\n\nPitanje: Šta piše o temi „HB Tórshavn“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Havnar Bóltfelag, poznat i pod skraćeni nazivom HB Tórshavn je nogometni klub iz Torshavna, Farska ostrva. Takmiči se u Premijer ligi Farskih ostrva.\nKlub je osnovan 4. oktobra 1904. godine. Najuspešniji je klub na Farskim ostrvima. Dvadeset tri puta je osvajao nacionalno prvenstvo i dvadeset sedam puta kup. Najveći rival kluba je B36 Tórshavn. Tradicionalne boje su crvena i crna. Domaće utakmice igra na stadionu Gundadalur."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0030"}}
+{"id": "amj-rg-0031", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nC14orf93 je protein koji je kod ljudi kodiran genom C14orf93. To je okruglasti protein sa konzercviranim C-terminalom koji je lokaliziran u ćelijskom jedru. Iako je relativno visoko eksprimiran u svim tkivima osim nervnog, posebno je izražen u T-ćelijama i ostalim imunskim tkivima.\n\nPitanje: Šta piše o temi „C14orf93“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "C14orf93 je protein koji je kod ljudi kodiran genom C14orf93. To je okruglasti protein sa konzercviranim C-terminalom koji je lokaliziran u ćelijskom jedru. Iako je relativno visoko eksprimiran u svim tkivima osim nervnog, posebno je izražen u T-ćelijama i ostalim imunskim tkivima."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0031"}}
+{"id": "amj-rg-0032", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nStaphylococcus aureus je Gram-pozitivna koka (okruglog oblika) bakterija, član reda Firmicutes i uobičajeni  član mikrobiota u tijelu. Često se nalazi u gornjem dijelu respiratornog trakta i na koži. Obično je pozitivna na katalazu i redukciju nitrata i fakultativni anaerob koji može rasti bez potrebe za kisikom. Iako S. aureus obično djeluje kao komensal ljudske mikrobiote, a može postati i oportunistički patogen, što je čest uzrok infekcija kože uključujući apscese, respiratorne infekcije kao što su sinusitis i trovanje hranom. Patogeni sojevi često podstiču infekciju, proizvodnjom faktora virulencije, kao što su snažni proteinski toksini i ekspresijom proteina na ćelijskoj površini, koji se vežu i inaktiviraju antitijela. Pojava sojeva rezistentnih na antibiotike, kao što je otporan na meticilin (MRSA), svjetski problem u kliničkoj medicini. Unatoč velikom broju istraživanja i razvoja\n\nPitanje: Šta piše o temi „Staphylococcus aureus“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Staphylococcus aureus je Gram-pozitivna koka (okruglog oblika) bakterija, član reda Firmicutes i uobičajeni  član mikrobiota u tijelu. Često se nalazi u gornjem dijelu respiratornog trakta i na koži. Obično je pozitivna na katalazu i redukciju nitrata i fakultativni anaerob koji može rasti bez potrebe za kisikom. Iako S. aureus obično djeluje kao komensal ljudske mikrobiote, a može postati i oportunistički patogen, što je čest uzrok infekcija kože uključujući apscese, respiratorne infekcije kao što su sinusitis i trovanje hranom. Patogeni sojevi često podstiču infekciju, proizvodnjom faktora virulencije, kao što su snažni proteinski toksini i ekspresijom proteina na ćelijskoj površini, koji se vežu i inaktiviraju antitijela. Pojava sojeva rezistentnih na antibiotike, kao što je otporan na meticilin (MRSA), svjetski problem u kliničkoj medicini. Unatoč velikom broju istraživanja i razvoja"}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0032"}}
+{"id": "amj-rg-0033", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nPlacentacija se odnosi na formiranje, tip i strukturu, ili raspored posteljice. Funkcija placentacije je prijenos hranjivih tvari, respiratornih plinova i vode iz majčinog tkiva u rastući zametak, a u nekim slučajevima i uklanjanje otpada iz embriona. Placentacija je najpoznatija kod živorodnih sisara (Ttheria), ali se javlja i kod nekih riba, gmizavaca, vodozemaca, raznih beskičmenjaka i cvjetnica . Kod kičmenjaka, placente su evoluirale više od 100 puta nezavisno, pri čemu se većina ovih slučajeva javlja kod viličastih reptila.\nPosteljica se može definirati kao organ formiran kontinuiranom apozicijom ili fuzijom fetusnih membrana i roditeljskog tkiva za fiziološku razmjenu. Ova definicija je modificirana iz originalne Mossmanove (1937) definiciju, koja je ograničavala placentaciju kod životinja samo na one slučajeve kada se dogodila u maternici.\n\nPitanje: Šta piše o temi „Placentacija“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Placentacija se odnosi na formiranje, tip i strukturu, ili raspored posteljice. Funkcija placentacije je prijenos hranjivih tvari, respiratornih plinova i vode iz majčinog tkiva u rastući zametak, a u nekim slučajevima i uklanjanje otpada iz embriona. Placentacija je najpoznatija kod živorodnih sisara (Ttheria), ali se javlja i kod nekih riba, gmizavaca, vodozemaca, raznih beskičmenjaka i cvjetnica . Kod kičmenjaka, placente su evoluirale više od 100 puta nezavisno, pri čemu se većina ovih slučajeva javlja kod viličastih reptila.\nPosteljica se može definirati kao organ formiran kontinuiranom apozicijom ili fuzijom fetusnih membrana i roditeljskog tkiva za fiziološku razmjenu. Ova definicija je modificirana iz originalne Mossmanove (1937) definiciju, koja je ograničavala placentaciju kod životinja samo na one slučajeve kada se dogodila u maternici."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0033"}}
+{"id": "amj-rg-0034", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nKobalt (iz latinskog cobaltum u značenju gnom, njem. kobold) jest hemijski element sa simbolom Co i atomskim brojem 27. To je feromagnetni prelazni metal iz 9. grupe periodnog sistema. Po starijem sistemu imenovanja ubrajan je u 8. sporednu grupu, odnosno platinsko-željeznu. Posebnost predstavlja atomska masa prirodnog kobalta, koja iznosi 58,93 te je tako viša od prosječne atomske mase nikla (58,69), elementa koji je nakon njega u periodnom sistemu. Ovakva posebnost također je prisutna i između argona (39,95) i kalija (39,1) kao i između telura (127,6) i joda (126,9).\n\nPitanje: Šta piše o temi „Kobalt�� na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Kobalt (iz latinskog cobaltum u značenju gnom, njem. kobold) jest hemijski element sa simbolom Co i atomskim brojem 27. To je feromagnetni prelazni metal iz 9. grupe periodnog sistema. Po starijem sistemu imenovanja ubrajan je u 8. sporednu grupu, odnosno platinsko-željeznu. Posebnost predstavlja atomska masa prirodnog kobalta, koja iznosi 58,93 te je tako viša od prosječne atomske mase nikla (58,69), elementa koji je nakon njega u periodnom sistemu. Ovakva posebnost također je prisutna i između argona (39,95) i kalija (39,1) kao i između telura (127,6) i joda (126,9)."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0034"}}
+{"id": "amj-rg-0035", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nIterbij je hemijski element sa simbolom Yb i rednim brojem 70. U periodnom sistemu nalazi se u grupi lantanoida te se stoga ubraja u metale rijetkih zemlji. Poput ostalih lantanoida, on je srebreno-sjajni teški metal. Osobine iterbija ne slijede kontrakciju lantanoida, a zbog svoje elektronske konfiguracije ovaj element ima značajno manju gustoću kao i niže temperature topljenja i ključanja od susjednih elemenata u periodnom sistemu.\nIterbij je otkrio Jean Charles Galissard de Marignac 1878. prilikom proučavanja minerala gadolinita. Kasnije, 1907, Georges Urbain, Carl Auer von Welsbach i Charles James, nezavisno jedan od drugog, uspjeli su iz Marignacovog iterbija izdvojiti još jedan element, lutecij. Welbach je za ime novog elementa predlagao aldebaranij, međutim ipak je nakon dugih rasprava i protivno njegovoj volji, zadržano današnje ime iterbij.\nU tehničkom pogledu element i njegovi \n\nPitanje: Šta piše o temi „Iterbij“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Iterbij je hemijski element sa simbolom Yb i rednim brojem 70. U periodnom sistemu nalazi se u grupi lantanoida te se stoga ubraja u metale rijetkih zemlji. Poput ostalih lantanoida, on je srebreno-sjajni teški metal. Osobine iterbija ne slijede kontrakciju lantanoida, a zbog svoje elektronske konfiguracije ovaj element ima značajno manju gustoću kao i niže temperature topljenja i ključanja od susjednih elemenata u periodnom sistemu.\nIterbij je otkrio Jean Charles Galissard de Marignac 1878. prilikom proučavanja minerala gadolinita. Kasnije, 1907, Georges Urbain, Carl Auer von Welsbach i Charles James, nezavisno jedan od drugog, uspjeli su iz Marignacovog iterbija izdvojiti još jedan element, lutecij. Welbach je za ime novog elementa predlagao aldebaranij, međutim ipak je nakon dugih rasprava i protivno njegovoj volji, zadržano današnje ime iterbij.\nU tehničkom pogledu element i njegovi "}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0035"}}
+{"id": "amj-rg-0036", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nSaab Automobile bio je švedski proizvođač automobila, nastao 1937. kao tvornica letjelica. S proizvodnjom automobila započeli su 1944. u Trollhättanu. Prvi probni auto 92.001, kasnije nazvan \"Ur-Saaben\", završen je 1946. Odluka o masovnoj proizvodnji donesena je 1947.\nGodine 1990. dio koncerna koji je proizvodio automobile (Saab Car) je restrukturiran i postao je samostalna jedinica, Saab automobile AB. Dotadašnji vlasnik Investor AB i General Motors imali su po 50 posto udjela u novoj kompaniji, a 2000. General Motors je preuzima u potpunosti i najavljuje premještanje dijela proizvodnje iz Švedske u druge GM-ove tvornice.\nSaabovi automobili poznati su po sigurnosti i inovacijama. Nosioci su brojnih nagrada i priznanja za modele 900, 9000 te novije 9-3 i 9-5, a slove za jedne od najsigurnijih ako ne i najsigurnije automobile na svijetu. Imaju 7.032 (2003.) zaposlenih i prisutni su na aut\n\nPitanje: Šta piše o temi „Saab Automobile“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Saab Automobile bio je švedski proizvođač automobila, nastao 1937. kao tvornica letjelica. S proizvodnjom automobila započeli su 1944. u Trollhättanu. Prvi probni auto 92.001, kasnije nazvan \"Ur-Saaben\", završen je 1946. Odluka o masovnoj proizvodnji donesena je 1947.\nGodine 1990. dio koncerna koji je proizvodio automobile (Saab Car) je restrukturiran i postao je samostalna jedinica, Saab automobile AB. Dotadašnji vlasnik Investor AB i General Motors imali su po 50 posto udjela u novoj kompaniji, a 2000. General Motors je preuzima u potpunosti i najavljuje premještanje dijela proizvodnje iz Švedske u druge GM-ove tvornice.\nSaabovi automobili poznati su po sigurnosti i inovacijama. Nosioci su brojnih nagrada i priznanja za modele 900, 9000 te novije 9-3 i 9-5, a slove za jedne od najsigurnijih ako ne i najsigurnije automobile na svijetu. Imaju 7.032 (2003.) zaposlenih i prisutni su na aut"}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0036"}}
+{"id": "amj-rg-0037", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nVitamin B12 (cijanokobalamin, hidroksikobalamin, metilkobalamin, deoksiadenozilkobalamin) je vitamin topljiv u vodi s vrlo važnom ulogom u različitim metaboličkim i sintetskim putevima. \n\nOsnovu ovog vitamina čini jezgra korina, zbog čega se ova grupa spojeva zovu korinoidi. Jezgru čine 4 reducirana pirolna prstena koji su međusobno povezani dok kobalt čini središte molekule i čvrstom kovalentnom vezom vezan za 4 dušikova atoma. Prisutstvo kobalta je vrlo bitno za biološku aktivnost.\nNedostatak može dovesti do anemije i nekih neuroloških oštećenja.\nBogati izvori vitamina B12 su riba, plodovi mora, mlijeko, jetra, srce i fermentirani sirevi, a u povrću ga uopće ni nema. Preporučene dnevne količine (RDA) za zdravu odraslu osobu su 2 μg, a to je količina prisutna u normalnoj prehrani.\n\nPitanje: Šta piše o temi „Vitamin B12“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Vitamin B12 (cijanokobalamin, hidroksikobalamin, metilkobalamin, deoksiadenozilkobalamin) je vitamin topljiv u vodi s vrlo važnom ulogom u različitim metaboličkim i sintetskim putevima. \n\nOsnovu ovog vitamina čini jezgra korina, zbog čega se ova grupa spojeva zovu korinoidi. Jezgru čine 4 reducirana pirolna prstena koji su međusobno povezani dok kobalt čini središte molekule i čvrstom kovalentnom vezom vezan za 4 dušikova atoma. Prisutstvo kobalta je vrlo bitno za biološku aktivnost.\nNedostatak može dovesti do anemije i nekih neuroloških oštećenja.\nBogati izvori vitamina B12 su riba, plodovi mora, mlijeko, jetra, srce i fermentirani sirevi, a u povrću ga uopće ni nema. Preporučene dnevne količine (RDA) za zdravu odraslu osobu su 2 μg, a to je količina prisutna u normalnoj prehrani."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0037"}}
+{"id": "amj-rg-0038", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nIC 991 (također poznat kao IRAS 14151-1338, MCG -2-36-19 i PGC 51059) je spiralna galaksija koja je udaljena oko 214 miliona sg od Zemlje i nalazi se u sazviježđu Djevica. Najveći prečnik je 1,50 (93 hiljade sg) a najmanji 0,9 uglovnih minuta (56 hiljada sg). Prvo otkriće je napravio Stephane Javelle 23. jula 1892. godine.\n\nPitanje: Šta piše o temi „IC 991“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "IC 991 (također poznat kao IRAS 14151-1338, MCG -2-36-19 i PGC 51059) je spiralna galaksija koja je udaljena oko 214 miliona sg od Zemlje i nalazi se u sazviježđu Djevica. Najveći prečnik je 1,50 (93 hiljade sg) a najmanji 0,9 uglovnih minuta (56 hiljada sg). Prvo otkriće je napravio Stephane Javelle 23. jula 1892. godine."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0038"}}
+{"id": "amj-rg-0039", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nDječak guli voćku (italijanski: Ragazzo che monda un frutto) jest slika italijanskog baroknog slikara Michelangela Merisija da Caravaggia iz 1592. ili 1593.\nOvo je najranije poznato Caravaggiovo djelo, nastalo nedugo nakon njegovog dolaska u Rim iz rodnog Milana sredinom 1592. Njegovo kretanje u tom periodu nije precizno utvrđeno. Prema navodima njegovog savremenika Giulija Mancinija, nakratko je ostao kod monsinjora Pandulfa Puccija u palači Colonna, ali mu se nije sviđao Puccijev odnos prema njemu, pa je otišao nakon nekoliko mjeseci. (Pucci je one koji su stanovali kod njega hranio isključivo zeljem i Caravaggio ga je kasnije spominjao kao \"monsinjora Salatu\".) Kopirao je religijske slike za Puccija (nijedna nije sačuvana), a izgleda da je naslikao i nekoliko svojih za ličnu prodaju, od kojih je Dječak guli voćku jedini poznati primjerak. Slika je možda nastala i nešto kasnije, dok je\n\nPitanje: Šta piše o temi „Dječak guli voćku“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Dječak guli voćku (italijanski: Ragazzo che monda un frutto) jest slika italijanskog baroknog slikara Michelangela Merisija da Caravaggia iz 1592. ili 1593.\nOvo je najranije poznato Caravaggiovo djelo, nastalo nedugo nakon njegovog dolaska u Rim iz rodnog Milana sredinom 1592. Njegovo kretanje u tom periodu nije precizno utvrđeno. Prema navodima njegovog savremenika Giulija Mancinija, nakratko je ostao kod monsinjora Pandulfa Puccija u palači Colonna, ali mu se nije sviđao Puccijev odnos prema njemu, pa je otišao nakon nekoliko mjeseci. (Pucci je one koji su stanovali kod njega hranio isključivo zeljem i Caravaggio ga je kasnije spominjao kao \"monsinjora Salatu\".) Kopirao je religijske slike za Puccija (nijedna nije sačuvana), a izgleda da je naslikao i nekoliko svojih za ličnu prodaju, od kojih je Dječak guli voćku jedini poznati primjerak. Slika je možda nastala i nešto kasnije, dok je"}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0039"}}
+{"id": "amj-rg-0040", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nRezolucija Vijeća sigurnosti 1256 donesena je 3. augusta 1999, na 4030. sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon ponovnog potvrđivanja prethodnih rezolucija, uključujući 1031 (1995), 1088 (1996) i 1112 (1997), Vijeće je odobrilo imenovanje Wolfganga Petritscha za Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.\nPodsjećajući na Dejtonski sporazum, Vijeće je izrazilo zahvalnost za rad Carlosa Westendorpa kao Visokog predstavnika i složilo se da ga naslijedi Wolfgang Petritsch. Potvrdilo je ulogu Visokog predstavnika u praćenju provedbe Dejtonskog sporazuma i koordinaciji aktivnosti civilnih organizacija i agencija koje su radile na provedbi Sporazuma. Konačno, potvrdilo je i ulogu visokog predstavnika kao konačnog autoriteta u pogledu tumačenja Aneksa 10 o civilnoj provedbi Mirovnog sporazuma.\n\nPitanje: Šta piše o temi „Rezolucija 1256 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Rezolucija Vijeća sigurnosti 1256 donesena je 3. augusta 1999, na 4030. sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon ponovnog potvrđivanja prethodnih rezolucija, uključujući 1031 (1995), 1088 (1996) i 1112 (1997), Vijeće je odobrilo imenovanje Wolfganga Petritscha za Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.\nPodsjećajući na Dejtonski sporazum, Vijeće je izrazilo zahvalnost za rad Carlosa Westendorpa kao Visokog predstavnika i složilo se da ga naslijedi Wolfgang Petritsch. Potvrdilo je ulogu Visokog predstavnika u praćenju provedbe Dejtonskog sporazuma i koordinaciji aktivnosti civilnih organizacija i agencija koje su radile na provedbi Sporazuma. Konačno, potvrdilo je i ulogu visokog predstavnika kao konačnog autoriteta u pogledu tumačenja Aneksa 10 o civilnoj provedbi Mirovnog sporazuma."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0040"}}
+{"id": "amj-rg-0041", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nSkalarni proizvod dva vektora je definiran kao proizvod dužine prvog i drugog vektora i kosinusa ugla između njih. Dobiveni je rezultat skalar.\n\n  \n    \n      \n        \n          \n            \n              a\n              →\n            \n          \n        \n        ⋅\n        \n          \n            \n              b\n              →\n            \n          \n        \n        =\n        \n          \n            \n              b\n              →\n            \n          \n        \n        ⋅\n        \n          \n            \n              a\n              →\n            \n          \n        \n        =\n        \n          |\n          \n            \n              \n                a\n                →\n              \n            \n          \n          |\n        \n        \n          |\n          \n            \n              \n                b\n                →\n              \n            \n          \n          |\n     \n\nPitanje: Šta piše o temi „Skalarni proizvod“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Skalarni proizvod dva vektora je definiran kao proizvod dužine prvog i drugog vektora i kosinusa ugla između njih. Dobiveni je rezultat skalar.\n\n  \n    \n      \n        \n          \n            \n              a\n              →\n            \n          \n        \n        ⋅\n        \n          \n            \n              b\n              →\n            \n          \n        \n        =\n        \n          \n            \n              b\n              →\n            \n          \n        \n        ⋅\n        \n          \n            \n              a\n              →\n            \n          \n        \n        =\n        \n          |\n          \n            \n              \n                a\n                →\n              \n            \n          \n          |\n        \n        \n          |\n          \n            \n              \n                b\n                →\n              \n            \n          \n          |\n     "}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0041"}}
+{"id": "amj-rg-0042", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nPrva nogometna liga Luksemburga (luksemburški: Nationaldivisioun) je luksemburška nogometna liga, te predstavlja najviši rang u luksemburškom nogometu. Osnovana je 1910. godine. Sezona traje od augusta do maja. Trenutni prvak Luksemburga je Dudelange. Sa 28 osvojenih titula Jeunesse Esch je najuspješniji klub lige.\n\nPitanje: Šta piše o temi „Prva nogometna liga Luksemburga“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Prva nogometna liga Luksemburga (luksemburški: Nationaldivisioun) je luksemburška nogometna liga, te predstavlja najviši rang u luksemburškom nogometu. Osnovana je 1910. godine. Sezona traje od augusta do maja. Trenutni prvak Luksemburga je Dudelange. Sa 28 osvojenih titula Jeunesse Esch je najuspješniji klub lige."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0042"}}
+{"id": "amj-rg-0043", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nČrešnjice se može odnositi na:\nSlovenija:\n\nČrešnjice (Novo Mesto), naselje u gradskoj općini Novo Mesto, regija Jugoistočna Slovenija\nČrešnjice (Vojnik), naselje u općini Vojnik, regija Savinjska\nČrešnjice nad Pijavškim, naselje u općini Krško, regija Posavska\nČrešnjice pri Cerkljah, naselje u općini Brežice, regija Posavska\n\nPitanje: Šta piše o temi „Črešnjice“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Črešnjice se može odnositi na:\nSlovenija:\n\nČrešnjice (Novo Mesto), naselje u gradskoj općini Novo Mesto, regija Jugoistočna Slovenija\nČrešnjice (Vojnik), naselje u općini Vojnik, regija Savinjska\nČrešnjice nad Pijavškim, naselje u općini Krško, regija Posavska\nČrešnjice pri Cerkljah, naselje u općini Brežice, regija Posavska"}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0043"}}
+{"id": "amj-rg-0044", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nFarmakodinamika (PD) je proučavanje biohemijskofizioloških efekata lijekova (posebno farmaceutskih lijekova). Efekti mogu uključivati one koji se manifestuju unutar životinja (uključujući ljude), mikroorgnizme ili kombinacija organizama (naprimjer, infekcija).\nFarmakodinamika i farmakokinetika su glavne grane farmakologije, a sama po sebi je tema biologije koja se zanima za proučavanje interakcija endogenih i egzogenih hemijskih supstanci sa živim organizmima.\nKonkretno, farmakodinamika je proučavanje načina na koji lijek utiče na organizam, dok je farmakokinetika proučavanje načina na koji organizam utiče na lijek. Obje oblasti zajedno utiču na doziranje, korist i neželjene efekte. Farmakodinamika se ponekad skraćeno koristi kao PD, a farmakokinetika kao PK, posebno u kombiniranim referencama (naprimjer, kada se govori o PK/PD modelima).\nFarmakodinamika stavlja poseban naglasak na odnos\n\nPitanje: Šta piše o temi „Farmakodinamika“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Farmakodinamika (PD) je proučavanje biohemijskofizioloških efekata lijekova (posebno farmaceutskih lijekova). Efekti mogu uključivati one koji se manifestuju unutar životinja (uključujući ljude), mikroorgnizme ili kombinacija organizama (naprimjer, infekcija).\nFarmakodinamika i farmakokinetika su glavne grane farmakologije, a sama po sebi je tema biologije koja se zanima za proučavanje interakcija endogenih i egzogenih hemijskih supstanci sa živim organizmima.\nKonkretno, farmakodinamika je proučavanje načina na koji lijek utiče na organizam, dok je farmakokinetika proučavanje načina na koji organizam utiče na lijek. Obje oblasti zajedno utiču na doziranje, korist i neželjene efekte. Farmakodinamika se ponekad skraćeno koristi kao PD, a farmakokinetika kao PK, posebno u kombiniranim referencama (naprimjer, kada se govori o PK/PD modelima).\nFarmakodinamika stavlja poseban naglasak na odnos"}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0044"}}
+{"id": "amj-rg-0045", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nRadio Slobodna Evropa/Radio Sloboda (engleski: Radio Free Europe/Radio Liberty, RFE/RL) američka je medijska organizacija koja se finansira iz državnog budžeta Sjedinjenih Američkih Država. Emituje vijesti i analize na 27 jezika za publiku u 23 države Istočne Evrope, Centralne Azije, Kavkaza i Bliskog istoka. Sjedište organizacije od 1995. nalazi se u Pragu, a RFE/RL djeluje putem 21 lokalnog ureda i zapošljava više od 500 stalnih zaposlenika.\nRadio Slobodna Evropa osnovan je 1949. tokom Hladnog rata, s ciljem emitovanja programa namijenjenih sovjetskim satelitskim državama, dok je Radio Sloboda (RL), osnovan 1951, bio usmjeren prema Sovjetskom Savezu. Organizacije je do 1972. tajno finansirala CIA, a 1976. spojene su u jedinstvenu organizaciju pod nazivom Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda. Sjedište RFE/RL-a nalazilo se u Minhenu od 1949. do 1995, dok su se dodatni programi emitovali i\n\nPitanje: Šta piše o temi „Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda (engleski: Radio Free Europe/Radio Liberty, RFE/RL) američka je medijska organizacija koja se finansira iz državnog budžeta Sjedinjenih Američkih Država. Emituje vijesti i analize na 27 jezika za publiku u 23 države Istočne Evrope, Centralne Azije, Kavkaza i Bliskog istoka. Sjedište organizacije od 1995. nalazi se u Pragu, a RFE/RL djeluje putem 21 lokalnog ureda i zapošljava više od 500 stalnih zaposlenika.\nRadio Slobodna Evropa osnovan je 1949. tokom Hladnog rata, s ciljem emitovanja programa namijenjenih sovjetskim satelitskim državama, dok je Radio Sloboda (RL), osnovan 1951, bio usmjeren prema Sovjetskom Savezu. Organizacije je do 1972. tajno finansirala CIA, a 1976. spojene su u jedinstvenu organizaciju pod nazivom Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda. Sjedište RFE/RL-a nalazilo se u Minhenu od 1949. do 1995, dok su se dodatni programi emitovali i"}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0045"}}
+{"id": "amj-rg-0046", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nUskrs je jedan od \"pokretnih\" kršćanskih praznika, odnosno onih čiji se datum mijenja svake godine. Datum ostalih pokretnih praznika se računa u odnosu na Uskršnju nedjelju.\nUskršnja nedjelja u suštini direktno zavisi od jevrejskog Pesaha i stoga pada u nedjelju koja dolazi nakon 14. dana proljetnog mjeseca (nisan po jevrejskom kalendaru). Kao prvi dan mjeseca važi onaj dan na kojem se ponovo ukaže mlad mjesec (što se nekad dešava i do dva dana nakon astronomskog početka faze mladog mjeseca). Stoga 14. dan obično pada u vrijeme faze punog mjeseca, ali u suštini nema nikakve veze s njim.\n\nPitanje: Šta piše o temi „Računanje datuma Uskrsa“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Uskrs je jedan od \"pokretnih\" kršćanskih praznika, odnosno onih čiji se datum mijenja svake godine. Datum ostalih pokretnih praznika se računa u odnosu na Uskršnju nedjelju.\nUskršnja nedjelja u suštini direktno zavisi od jevrejskog Pesaha i stoga pada u nedjelju koja dolazi nakon 14. dana proljetnog mjeseca (nisan po jevrejskom kalendaru). Kao prvi dan mjeseca važi onaj dan na kojem se ponovo ukaže mlad mjesec (što se nekad dešava i do dva dana nakon astronomskog početka faze mladog mjeseca). Stoga 14. dan obično pada u vrijeme faze punog mjeseca, ali u suštini nema nikakve veze s njim."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0046"}}
+{"id": "amj-rg-0047", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nGrb Turkmenistana je u upotrebi nakon nezavisnosti Turkmenistana 1991. Grb je oblika zelene osmokrake zvijezde (۞ ), simobla Islama. U sredini grba se nalazi konj rase Akhal-Teke, ponos turkmenistanskog naroda. Oko konja se nalazi pet različitih motiva tepiha koji predstavljaju pet turkmenskih plemena.\n\nPitanje: Šta piše o temi „Grb Turkmenistana“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Grb Turkmenistana je u upotrebi nakon nezavisnosti Turkmenistana 1991. Grb je oblika zelene osmokrake zvijezde (۞ ), simobla Islama. U sredini grba se nalazi konj rase Akhal-Teke, ponos turkmenistanskog naroda. Oko konja se nalazi pet različitih motiva tepiha koji predstavljaju pet turkmenskih plemena."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0047"}}
+{"id": "amj-rg-0048", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nAtaksija (grč. α– [negativni prefiks] + –τάξις – taksis  [red] = nedostatak reda) je neurološki znak koji se sastoji od nedostatka voljne koordinacije miši��nih pokreta što može uključivati anomalnost hoda, promjene govora i abnormalnosti u pokretima očiju. Ataksija je klinička manifestacija koja ukazuje na disfunkciju dijelova nervnog sistema koji koordiniraju pokretljivost, kao što je cerebelum. Ataksija može biti ograničena na jednu stranu tijela, što se naziva hemiataksija. Postoji nekoliko mogućih uzroka za ove obrasce neurološke disfunkcije. Distaksija je blagi stepen ataksije. Friedreichova ataksija ima abnormalnost hoda kao najčešće predstavljen simptom.\n\nPitanje: Šta piše o temi „Ataksija“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Ataksija (grč. α– [negativni prefiks] + –τάξις – taksis  [red] = nedostatak reda) je neurološki znak koji se sastoji od nedostatka voljne koordinacije mišićnih pokreta što može uključivati anomalnost hoda, promjene govora i abnormalnosti u pokretima očiju. Ataksija je klinička manifestacija koja ukazuje na disfunkciju dijelova nervnog sistema koji koordiniraju pokretljivost, kao što je cerebelum. Ataksija može biti ograničena na jednu stranu tijela, što se naziva hemiataksija. Postoji nekoliko mogućih uzroka za ove obrasce neurološke disfunkcije. Distaksija je blagi stepen ataksije. Friedreichova ataksija ima abnormalnost hoda kao najčešće predstavljen simptom."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0048"}}
+{"id": "amj-rg-0049", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nMuhamed Mešić Muhi, (1984 u Tuzli) je bosanskohercegovački pravnik, hebrejist, japanolog  i jezički genije. U svom rodnom gradu je već sa 16 godina bio gradski vijećnik. S 26 godina govorio je već 56 jezika. Kod njega je potvrđena jedna vrsta Savant-sindroma, jedna forma autizma. Njegova nadarenost privlači akademske interese.\nPrvi strani jezik naučio je za vrijeme ljetovanja u Grčkoj, dok se želio sporazumjeti s domaćicom. Kasnije je koristio kontakte s vojnicima internacionalnih trupa, koji su za vrijeme rata boravili u BiH. Studij prava apsolvirao je 2002. u Beču. 2010. je dobio nagradu Brainswork Make a Difference Award. Prvi kurs stranog jezika bit će mu kurs znakovnog jezika. On je vanjski Senior Consultant za održivi razvoj, Creative Industries i obrazovanje kod Brainsworka, gdje je 2005. bio prvi Brainswork-stipendist.\n\nPitanje: Šta piše o temi „Muhamed Mešić“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Muhamed Mešić Muhi, (1984 u Tuzli) je bosanskohercegovački pravnik, hebrejist, japanolog  i jezički genije. U svom rodnom gradu je već sa 16 godina bio gradski vijećnik. S 26 godina govorio je već 56 jezika. Kod njega je potvrđena jedna vrsta Savant-sindroma, jedna forma autizma. Njegova nadarenost privlači akademske interese.\nPrvi strani jezik naučio je za vrijeme ljetovanja u Grčkoj, dok se želio sporazumjeti s domaćicom. Kasnije je koristio kontakte s vojnicima internacionalnih trupa, koji su za vrijeme rata boravili u BiH. Studij prava apsolvirao je 2002. u Beču. 2010. je dobio nagradu Brainswork Make a Difference Award. Prvi kurs stranog jezika bit će mu kurs znakovnog jezika. On je vanjski Senior Consultant za održivi razvoj, Creative Industries i obrazovanje kod Brainsworka, gdje je 2005. bio prvi Brainswork-stipendist."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0049"}}
+{"id": "amj-rg-0050", "version": "0.2.0", "language": "bs", "task": "rag-memory", "difficulty": "medium", "messages": [{"role": "user", "content": "Kontekst:\nLotus 1-2-3 bio je program za proračunske tabele kojeg je razvio Lotus Software (kasnije posta dio IBM-a). Bila je to jedna od ključnih aplikacija za IBM računare i jako popularna 1980-ih i dala veliki doprinos uspjehu IBM PC-a.\nPrva proračunska tabela, VisiCalc, napravila je od Apple II računara jednim od prvih poslovnih računara. Ulaskom IBM-a na tržište, VisiCalc nije na vrijeme izdao aplikaciju za njihove računare. Lotusovo rješenje plasirano je kao integrisano rješenje 3-u-1, koji je osim proračunskih tabela imao i funkcionalnost baze podataka i izrade grafikona. Tako je Lotus 1-2-3 brzo prestigao VisiCalc, kao i druge konkurente kao što su Multiplan i SuperCalc.\n1-2-3 je postavio standard za žanr proračunskih tabela, koji je uključivao dBase i WordPerfect što je poslovnim korisnicima davalo sveobuhvatno poslovno rješenje. Dolaskom Windowsa 3.0, tržište softvera je još više poraslo.\n\nPitanje: Šta piše o temi „Lotus 1-2-3“ na bosanskoj Wikipediji?"}, {"role": "assistant", "content": "Lotus 1-2-3 bio je program za proračunske tabele kojeg je razvio Lotus Software (kasnije posta dio IBM-a). Bila je to jedna od ključnih aplikacija za IBM računare i jako popularna 1980-ih i dala veliki doprinos uspjehu IBM PC-a.\nPrva proračunska tabela, VisiCalc, napravila je od Apple II računara jednim od prvih poslovnih računara. Ulaskom IBM-a na tržište, VisiCalc nije na vrijeme izdao aplikaciju za njihove računare. Lotusovo rješenje plasirano je kao integrisano rješenje 3-u-1, koji je osim proračunskih tabela imao i funkcionalnost baze podataka i izrade grafikona. Tako je Lotus 1-2-3 brzo prestigao VisiCalc, kao i druge konkurente kao što su Multiplan i SuperCalc.\n1-2-3 je postavio standard za žanr proračunskih tabela, koji je uključivao dBase i WordPerfect što je poslovnim korisnicima davalo sveobuhvatno poslovno rješenje. Dolaskom Windowsa 3.0, tržište softvera je još više poraslo."}], "metadata": {"source": "wikipedia-bs", "license": "CC BY-SA 4.0", "verification_status": "source-grounded", "synthetic": true, "quality_tier": "SILVER", "derived_from": "amj-kn-0050"}}